U uvodu pod naslovom „Uspon Zapada“, Zoran Stojanović ukratko govori o tome šta bi bila tema studije Civilizacija renesanse, Žana Delima, koju je na srpski preveo sa francuskog jezika. Prvi deo podrazumeva izlaganje činjenica iz četiri područja: politike, ekonomije, kulture i religije; drugi deo zalazi unutar konkretne stvarnosti svakodnevnog života; treći deo, uporedo sa drugim, u duhovnom području, nastoji da omeđi jedan mentalitet koji je drugačiji od onog iz prošlosti. Problem koji se javlja, kao redovan „košmar“ istoriografije, jeste problem periodizacije – kako postaviti vremensku granicu i razdvojiti feudalno društvo od Dekarta. Zato se uslovno može reći da studija obuhvata period s kraja XIII veka pa sve do početka XVIII veka, na prostornom planu od Bretanje do Moskve. Teži se razdvojiti i pojam "srednji vek" od pojma "renesansa", kako bi se bolje razumela ta dva razdoblja. Nova sinteza i novo tumačenje renesanse donose priliku da se dokaže, razjasni i pruži što bogatija dokumentacija potencijalnom čitaocu. "Renesansa"  u ovoj studiji označava uspon Zapada u doba kada je evropska civlizacija ostavila daleko za sobom ostale uporedne civilizacije. Na pitanje zašto i kako je došlo do uspona Zapada u trenutku kada je izgradio tako nadmoćnu civilizaciju, da se ona malo po malo nadmetnula čitavom svetu, odgovor dobijamo upravo u ovoj Delimovoj iscrpnoj studiji.